Tvrtka Autegra d.o.o. započela je 16. lipnja 2025. s provedbom projekta „Razvoj inovativnog sustava za beskontaktnu provjeru ispravnosti nasjeda metalnog čepa na staklenu bocu infracrvenom tehnologijom – INFRACAP“. Projekt će se provesti u okviru Poziva na dostavu projektnih prijava Dokazivanje inovativnog koncepta– Treći Poziv financiranog iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Projektom, čiji je predmet razvoj beskontaktnog sustava za provjeru ispravnosti nasjeda metalnog čepa na staklenu bocu korištenjem infracrvene tehnologije – INFRACAP, dokazuje se inovativni koncept tvrtke Autegra d.o.o., koji adresira problem prehrambene industrije u segmentu završne kontrole kvalitete proizvoda. INFRACAP, čija se komercijalizacija očekuje u post-provedbenom periodu, omogućit će brzu i preciznu verifikaciju ispravnog nasjeda čepa na bocu, čime će se značajno unaprijediti kvaliteta i učinkovitost proizvodnih procesa te smanjiti rizik od kontaminacije proizvoda. Provedbom projekta ojačat će se istraživačko-razvojni i inovacijski kapaciteti Prijavitelja, a ciljne skupine projekta čine zaposlenici i menadžment Prijavitelja.

Projekt čine sljedeće aktivnosti:

A1: Eksperimentalno dokazivanje inovativnog koncepta za beskontaktnu provjeru ispravnosti nasjeda metalnog čepa na staklenu bocu infracrvenom tehnologijom

A2: Laboratorijska validacija tehnološkog koncepta za beskontaktnu provjeru ispravnosti nasjeda metalnog čepa na staklenu bocu infracrvenom tehnologijom

A3: Upravljanje inovacijskim ciklusom

A4: Administrativno upravljanje projektom

A5: Informiranje i vidljivost

Postizanjem svrhe te rezultata projekta postići će se specifični cilj projekta – razvoj inovativnog proizvoda kojim će se ojačati istraživačko-razvojni i inovacijski kapaciteti tvrtke Prijavitelja te posljedično osnažiti spremnost Prijavitelja za razvoj novih proizvoda, procesa i usluga. Ostvarenjem specifičnog cilja ostvaruje se i izravan doprinos općem cilju – unapređenje procesa završne kontrole kvalitete proizvoda u industriji hrane i pića. Projektna intervencija strukturirana je s polazišta ciljnih skupina – zaposlenika i menadžmenta tvrtke Prijavitelja.

Očekivani rezultati projekta su:

R1: Dokazan inovativni koncept sustava za beskontaktnu provjeru ispravnosti nasjeda metalnog čepa na staklenu bocu infracrvenom tehnologijom.

R2: Validiran prototip za beskontaktnu provjeru ispravnosti nasjeda metalnog češa na staklenu bocu infracrvenom tehnologijom u laboratorijskom okruženju.

R3: Povećan kapacitet poduzeća za istraživanje, razvoj i inovacije.

Projekt financira Europska unija

Više informacija na:

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost tvrtke Autegra d.o.o.

Službeno smo pokrenuli projekt AGROLIROS – Agronomski linearni robotski sustav (IP.1.1.03.0063) u okviru poziva “Jačanje strateških partnerstava za inovacije u procesu industrijske tranzicije” financiranog od strane Integriranog teritorijalnog programa 2021.–2027.

AGROLIROS je istraživačka i inovacijska inicijativa koja ima za cilj revolucionirati zelenu tehnologiju u poljoprivredi. Razvojem naprednog autonomnog robotskog sustava, ovaj projekt rješava globalne klimatske izazove uz istovremeno povećanje produktivnosti usjeva.

Važne činjenice:
– Trajanje projekta: 1. svibnja 2025. – 30. travnja 2028.
– Ukupna vrijednost: 2.722.719,65 €
– Sufinanciranje EU: 2.088.150,13 €
– Partneri: SMART AGRICULTURE, PAL, ORBITA PROMET, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva Laboratorij za robotiku i inteligentne upravljačke sustave (LARICS), Veleučilište u Karlovcu
– Vodeća organizacija: AUTEGRA

Pratite nas dok pomičemo granice inovacija u poljoprivrednom inženjerstvu!
Saznajte više: https://eufondovi.gov.hr

S veseljem možemo reći da ćemo ove godine biti dio Međunarodnog sajma tehnike i tehničkih dostignuća u Beogradu!

Sajam se održava od 20. do 23. svibnja 2025., i ako slučajno planirate navratiti, voljeli bismo vas vidjeti uživo.

Bit ćemo tamo zajedno s našim partnerima iz RobCo-a, i možete nas pronaći u hali 3, štand 3037.

Ako vas zanima što radimo, želite popričati o tehnologiji, vidjeti novosti ili nas samo doći pozdraviti — slobodno svratite.

Bit će nam stvarno drago popričati, razmijeniti ideje i upoznati ljude koji dijele našu strast za tehnologiju i pametna rješenja.

U svakom slučaju, ako ste na sajmu, svratite! Nećemo vas pustiti da odete bez barem jednog zanimljivog razgovora.

Vidimo se u Beogradu!

Sa zadovoljstvom objavljujemo da se Autegra našla u najnovijoj publikaciji „𝐇𝐫𝐯𝐚𝐭𝐬𝐤𝐚: 𝐒𝐞𝐤𝐭𝐨𝐫 𝐫𝐨𝐛𝐨𝐭𝐢𝐤𝐞“, koju je objavilo Ministarstvo poljoprivrede. Ovaj sveobuhvatan izveštaj ističe dinamičan i inovativan ekosistem robotike u Hrvatskoj, i čast nam je što smo među kompanijama koje pokreću ovaj sektor naprijed.

Naše uključivanje u ovu publikaciju potvrđuje našu posvećenost izvrsnosti i inovacijama u oblasti industrijske automatizacije i robotike.

Zahvaljujemo Ministarstvu poljoprivrede na ovom priznanju, kao i našem posvećenom timu na njihovom trudu i strasti. Zajedno oblikujemo budućnost robotike!

🔗Cijela brošura dostupna je online: https://lnkd.in/dESyRke7

#Autegra #Robotika #Inovacije #Hrvatska #IndustrijskaAutomatizacija #Tehnologija

Korak prema inovaciji i suradnji 🤝

Inovacija napreduje kada se znanje susretne s primjenom u stvarnom svijetu. Zato smo uzbuđeni što možemo objaviti da su Autegra i Tehničko veleučilište u Zagrebu potpisali sporazum o suradnji—korak prema jačoj suradnji između akademske zajednice i industrije.

Zašto je ovo partnerstvo važno

U današnjem brzo mijenjajućem tehnološkom okruženju, studentima i profesionalcima potrebno je steći praktično iskustvo uz njihovo akademsko obrazovanje. Kroz ovo partnerstvo, cilj nam je:

✅ Pružiti studentima praktično iskustvo na stvarnim inženjerskim projektima
✅ Podržati inicijative za istraživanje i razvoj koje pomiču granice industrije
✅ Stvoriti mogućnosti za praksu i zapošljavanje budućih inženjera
✅ Olakšati razmjenu znanja između akademskih stručnjaka i profesionalaca iz industrije

Vizija za budućnost

Ova suradnja predstavlja zajedničku viziju poticanja inovacija, razvoja vještina i tehnoloških napredaka. Spremni smo blisko surađivati s nastavnicima, studentima i liderima iz industrije kako bismo oblikovali pametniju i povezaniju budućnost.

Veliko hvala svima koji su doprinijeli ostvarenju ovog projekta! Radujemo se pretvaranju ideja u akciju i stvaranju značajnih prilika zajedno.

📢 Ostanite s nama za više informacija o nadolazećim projektima i inicijativama!

Autegra će biti na Međunarodnom industrijskom sajmu u Celju! Sajam traje od 8. do 11. travnja 2025., a naš štand je F35.

Što vas čeka kod nas?

• Pokazat ćemo nova rješenja za bržu i bolju proizvodnju.
• Moći ćete vidjeti naše sustave u radu.
• Naši stručnjaci odgovorit će na sva vaša pitanja.
• Saznat ćete kako smanjiti troškove i poboljšati posao.

Zašto doći na sajam?

Ovdje se okupljaju stručnjaci iz industrije, dijele znanje i sklapaju suradnje. Ako želite bolje razumjeti nove tehnologije, ovo je pravo mjesto.

Posjetite nas na štandu F35! Veselimo se vašem dolasku!

📍 Gdje? Celje, Slovenija – Štand F35
📅 Kada? 8. – 11. travnja 2025.

Ana Šelek i Josip Spudić sudjelovali su na konferenciji ICARA 2025, koja se održala u Zagrebu od 12-14. veljače. Predstavili su svoja istraživanja iz područja robotike i autonomnih sustava te pokazali kako nove tehnologije mogu poboljšati preciznost i učinkovitost robotskih platformi.

✅ Ana Šelek predstavila je svoj rad “Reactive Navigation of the Ackermann Steering Robot in Unknown Environments”. Fokusirala se na razvoj algoritama koji omogućuju robotu s Ackermannovim upravljanjem sigurno kretanje kroz nepoznata okruženja. Njezin pristup temelji se na reaktivnoj navigaciji, koja robotu omogućuje brzo prilagođavanje preprekama i promjenjivim uvjetima, što je ključno za primjenu u industriji, poljoprivredi i autonomnim vozilima.

✅ Josip Spudić istraživao je “Reachability Optimization for an Autonomous Soil Sampling Platform with the Central Opening”. U svom radu je istražio optimizaciju mobilne platforme za robotsko uzorkovanje tla, koristeći različite metode za optimizaciju pristupačnosti ruke. Identificirani su optimalni rasponi dimenzija središnjeg otvora, što omogućuje pouzdanu referencu za dizajn mobilne platforme.

Pokazani radovi otkrili su nove načine kako napraviti bolje robote, a na skupu su razgovarali i dogovorili suradnju s drugim stručnjacima koji se bave robotima. Ovo istraživanje pomaže napraviti robote koji mogu bolje, brže i sigurnije raditi teške poslove. 

IFAM sajam, vodeći industrijski događaj u regiji, održava se od 11. do 13. veljače 2025. godine na Gospodarskom razstavišču u Ljubljani. Ovaj sajam okuplja stručnjake iz područja industrijske automatizacije, mehatronike, robotike i industrijske elektronike te predstavlja idealno mjesto za upoznavanje s najnovijim tehnološkim rješenjima i inovacijama.

Posjetitelji će imati priliku istražiti napredne sustave automatizacije, industrijske robote, senzorske tehnologije, vizualne sustave i IoT rješenja. Ako imate želju za umrežavanjem s vodećim stručnjacima i tvrtkama koje oblikuju budućnost industrije, ovaj sajam je odlična prilika.

Tvrtka Autegra, zajedno sa svojim partnerom Robco, s ponosom će predstaviti svoja inovativna rješenja na sajmu. Možete nas pronaći u dvorani A2, štand 001. Posjetitelji će moći vidjeti kako modularni roboti omogućuju fleksibilnu automatizaciju različitih proizvodnih procesa te kako se industrija može prilagoditi budućim izazovima pomoću naprednih robotskih sustava.

Pozivamo sve zainteresirane da posjete naš štand i iz prve ruke otkriju kako Autegra i Robco mogu unaprijediti vaše poslovanje kroz pametna i efikasna robotska rješenja!

Vidimo se na IFAM 2025!

Industrija 4.0 (poznata i kao I4) naziv je za Četvrtu industrijsku revoluciju. Prije I4, naravno, postojale su tri prethodne revolucije koje su obilježile velike promjene u industrijskoj proizvodnji. Prva je bila u 18. stoljeću kada su voda i para postali primarno gorivo za proizvodnju. S obzirom na to da je prelazak s ručnog rada na nove tehnologije bio potreban, prošlo je vrijeme dok su nove tehnologije bile prihvaćene u proizvodnji. Prve industrije koje su to iskusile bile su tekstilna industrija, željezarska industrija i poljoprivreda. Druga revolucija označava doba masovne proizvodnje. Masovna proizvodnja čelika imala je leptirski učinak, što je rezultiralo rastom željeznica, što je povećalo povezanost među ljudima i potaknulo širenje masovne proizvodnje. Promjene koje sam spomenuo dovele su do velikog gospodarskog rasta, ali i do porasta nezaposlenosti jer su mnogi radnici zamijenjeni strojevima. Treća ili digitalna revolucija dogodila se kao rezultat razvoja računalstva i informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Donijela je mnoge promjene u svakodnevnim poslovima i oblikovala svijet kakav danas poznajemo.

I4 znači razvoj automatiziranih i potpuno autonomnih, inteligentnih sustava koji će komunicirati međusobno, ali i s operativnim osobljem. Zahtijeva apsolutnu digitalizaciju i potpunu upotrebu mogućnosti komunikacije kako bi se postigao svoj maksimum i ubrzao razvoj industrijske proizvodnje.

Ako želimo postići taj nivo I4, potrebno je razviti elemente I4 koji ga čine onakvim kakav jest – autonomni roboti, tehnologije velikih podataka, IoT (Internet stvari, sustav povezanih uređaja, strojeva, objekata, ljudi s mogućnošću komunikacije i prijenosa podataka bez izravnog kontakta), oblak za pohranu podataka, umjetna inteligencija, 3D ispis i mnogi drugi. Svi ti I4 elementi povezani su unutar CPS (kibernetičko-fizičkih sustava), koji je sustav koji integrira mrežu, digitalizaciju i fizičke procese nazvanih elemenata.

Iako ovo još uvijek izgleda kao daleka budućnost, danas se mnogi I4 elementi koriste u svakodnevnom životu, ne samo u industriji. 3D ispis može se vidjeti na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, internetske prodajne tvrtke poput Amazona, e-Bay-a, Wish-a, naručivanje dostave hrane i drugih potrepština, korištenje oblaka za pohranu fotografija, audio ili videozapisa – razvoj ovih svakodnevnih dijelova života uzrokovao je razvoj samog I4.

S obzirom na to da se I4 još uvijek razvija, postoji nekoliko otvorenih pitanja s kojima se još uvijek susrećemo – kako će svijet izgledati kada I4 dosegne svoju punu kapacitet?, kako organizirati upravljanje i resurse?, kako jedna grana I4 utječe na drugu? i mnoga druga.

Mnji znanstveni članci o I4 koji su objavljeni većinom su se fokusirali na dvije grane – ekonomska grana i ekološka grana. Socijalni, humanistički, mogućnost inovacija, strategije upravljanja, politički su samo neki od mnogih elemenata koji nisu spomenuti, ali dolaze do izražaja i otvaraju nova pitanja o I4 koja treba riješiti.

Neke od problema s kojima se I4 suočava nemaju naznaka rješenja. Ekonomska grana, naravno, bila je najviše obrađena, ali cijena implementacije ovih sustava još je uvijek previsoka da bi osigurala investitorima povrat novca i da će zaraditi još nešto. I tako dalje, gubitak privatnosti zbog rasta nadzora, umjetna inteligencija, rast nezaposlenosti zbog automatizacije, posebno za plave ovratnike. Nastavak, nemogućnost regulacije, problemi s normama i radnim certifikatima, menadžeri na vrhu hijerarhije postaju suvišni, bilo kakve pogreške u IT sustavima mogu uzrokovati velike gubitke, baš kao i pogreške u sustavima cyber sigurnosti ili vatrozida.

U Hrvatskoj se također, barem u teoriji, razvija I4. Pametne tvornice još uvijek su rijetkost, organiziraju se mnogi poslovni sastanci, sveučilišne nastave sve više se fokusiraju na to, Hrvatska gospodarska komora na svojoj web stranici ima dokumente posvećene I4 i njezinim primarnim karakteristikama.

Međutim, u praktičnom svijetu situacija je nešto drugačija – Hrvatska je još uvijek daleko od I4. Manje od 30% industrije može se nazvati dijelom industrije 3.0, dok opća slika pokazuje da smo još uvijek u dobu industrije 2.0. Ako to usporedimo s ostalim zemljama EU, još je vidljivije. Europski parlament napravio je četiri skupine zemalja, temeljene na njihovoj uključenosti i potencijalu I4 – prvu skupinu čine vodeće zemlje, a to su Njemačka, Švedska, Austrija i Irska, zemlje s potencijalom su Belgija, Danska, Nizozemska, Velika Britanija i Francuska, tradicionalne zemlje su Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska i Litva. Posljednja skupina su zemlje nazvane kolebljivci, a to su Italija, Španjolska, Estonija, Portugal, Poljska, Bugarska i Hrvatska. Smatraju se kolebljivcima jer nemaju dovoljno dobru industrijsku bazu ili nemaju dovoljno ekonomskih resursa za daljnji rast. Hrvatski problem je i taj što dopušta mnogim svojim I4 radnicima da odu u Njemačku ili Irsku i opskrbljuju njihov rast umjesto svog.

Iako je I4 još uvijek na početku, postoje mnogi izazovi u njegovoj provedbi. S dobrim pripremama, kritičkim čitanjem već napisanih znanstvenih članaka i stvaranjem novih, I4 ima potencijal promijeniti svijet u kojem danas živimo. Potrebna je dobra strategija koja uključuje sve aspekte i prijelazno razdoblje potrebno da bi se organizacijske promjene mogle dogoditi – razlika prije i poslije prijelaza na I4 trebala bi učiniti tvrtke neprepoznatljivima.

I4 ima mogućnost promijeniti naš svakodnevni život, ali uz loše upravljanje i strategije može također ugroziti gospodarstvo, proizvodnju ili društvo općenito. Sve ovisi o nama kako ćemo se nositi s I4 i koliko ozbiljno ćemo ga shvatiti.

Pametni gradovi mogu se definirati kao urbana područja koja koriste različite vrste elektroničkih senzora za prikupljanje podataka radi pružanja informacija za upravljanje sredstvima i resursima, ne nužno kao skupina pametnih domova. Podaci se mogu prikupljati na različite načine – od građana, njihovih uređaja, gradske opreme i drugih poslovnih primatelja. Ti se podaci zatim obrađuju, analiziraju, nadziru i upravljaju od strane sustava za prijevoz i transport, elektrana, vodoopskrbe, policije, informacijskih sustava, škola, knjižnica, bolnica i mnogih drugih institucija.

Osnova pametnih gradova je takozvani Internet stvari (IoT). Internet stvari je sustav međusobno povezanih uređaja, mehaničkih i digitalnih strojeva s jedinstvenim identifikatorima i sposobnošću prijenosa podataka putem mreže bez potrebe za ljudskom interakcijom. Koncept pametnih gradova integrira informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (ICT) i različite fizičke uređaje povezane s IoT-om kako bi se optimizirala učinkovitost gradskih operacija i usluga. Na taj način, ICT bi se koristio za podizanje kvalitete i interaktivnosti gradskih usluga, smanjenje troškova i potrošnje resursa te olakšavanje komunikacije između građana i gradske uprave.

Interes za pametne gradove potaknut je nekim velikim društvenim i globalnim promjenama. Tehnološki napredak, ekonomske i okolišne promjene, klimatske promjene, internetska prodaja, rast urbanih populacija i čak koronavirus samo su neke od tih promjena koje potiču razvoj pametnih gradova.

Osim svega navedenog, koncept pametnog grada ide dalje. Pametni gradovi poticali bi građane da budu aktivniji članovi društva, dajući povratne informacije o različitim uslugama koje su primili, stanju cesta, izgledu okoline ili volontiranju za društvene aktivnosti. Danas su pametni gradovi još uvijek rijetkost, što ih čini privlačnim lokacijama za život, zapošljavanje i turizam.

Neki od ključnih aspekata za razvoj pametnih gradova su sljedeći:

• Moderna digitalna infrastruktura, kombinirana s sigurnim, ali otvorenim pristupom javnim podacima koji bi se pružali građanima kada im trebaju.
• Inteligentna fizička infrastruktura (IoT).
• Spremnost za učenje od drugih i eksperimentiranje s novim pristupima poslovanju ili poslovnim modelima.
• Transparentnost rezultata i performansi gradske uprave tako da ih građani mogu ocijeniti, instituciju po instituciju i tako da se može ostvariti napredak.

Iz navedenog se može vidjeti da je put prema pametnim gradovima još uvijek dug. S svim resursima koji moraju biti uloženi i mnogo vremena potrebnog za napredak, pitanje je koliko je to isplativo? Zašto nam uopće trebaju pametni gradovi u današnje vrijeme?

Potrebni su nam upravo zbog toga što je urbanizacija proces koji ne staje. 54% svjetske populacije živi u gradovima, a taj će se broj prema procjenama povećati na 66% do 2050. Ako se uzme u obzir rast populacije, urbanizacija će u sljedećih trideset godina u gradove dodati 2,5 milijardi novih ljudi. Doći će do prenaseljenosti gradova što će dovesti do iscrpljivanja resursa, a rastuće socijalno-ekonomske razlike među građanima mogu dovesti do problema u zajednici. S pažljivom provedbom, pametni gradovi mogu biti najbolja investicija za rješavanje ovih problema. Povećava se povezanost građana na nekoliko razina i, kao što je već spomenuto, između gradske uprave i stanovništva. Osim toga, pametni gradovi su “ekološki osviješteni” jer u teoriji koriste uređaje za praćenje čistoće zraka, zajedno s drugim faktorima važnim za ljudsko zdravlje.

Koliko je pametan grad uspješan, jednom kad je izgrađen, priča se na temelju nekoliko faktora, neki od kojih su već spomenuti u tekstu. Osim zadovoljstva ljudi, njihove povezanosti, kvalitete stanovanja, trgovine i urbanog infrastrukture, postoje još tri kvalitativna pokazatelja razine razvoja pametnog grada:

• Raširenost bežične povezanosti
• Otvorenost podataka
• Sigurnost

Bežična povezanost možda neće biti ista u svim gradovima, jer nisu svi gradovi iste veličine. Mreža niskog napajanja širokog opsega (LPWAN) brzorastuća je tehnologija koja bi odgovarala većini pametnih gradova. Specifična je po tome što omogućuje brzu komunikaciju u IoT-u, poput senzora i prijemnika. Takva tehnologija uključuje tehnologije poput LoRa (dugog dometa), Bluetooth i mnoge druge. Razvojem tehnologije 5G, koja se očekuje, pametni gradovi trebali bi biti podignuti na novu razinu i postati sve uobičajenija pojava u svijetu.

Povijesno gledano, vlade, tvrtke i sami pojedinci strogo su čuvali svoje podatke i dijelili što je manje moguće s drugima. Brige o privatnosti i strahovi od kršenja sigurnosnih mjera nadmašivali su vrijednost širenja informacija. Ipak, da bi pametni grad uspio, potrebno je omogućiti svim svojim stanovnicima dijeljenje informacija i kombiniranje s kontekstom kako bi donosili informirane odluke u stvarnom vremenu.

Kamere diljem grada, pametne ceste i sigurnosni nadzor javnih mjesta mogu dodati još jedan sloj zaštite i sigurnosti građana. U teoriji fantastično, u praksi, međutim, javljaju se problemi i sumnje. Mogućnost hakiranja i cyber napadi, krađa podataka, nedostatak povjerenja u izvore informacija samo su neki od problema koji se javljaju. Odgovori na ova pitanja leže u fizičkim podatkovnim sefovima i snažnim provjerama identiteta te snažnom autentifikacijom.

Postoje četiri glavna sigurnosna cilja:

• Dostupnost – pouzdan pristup svim podacima u stvarnom vremenu. Dijeljenje, prikupljanje i filtriranje informacija ključno je, a sve sigurnosne rješenja ne smiju utjecati na dostupnost.
• Integritet – Pametni gradovi ovise o pouzdanim i točnim podacima.
• Povjerljivost – neki prikupljeni i pohranjeni podaci mogu sadržavati osjetljive informacije o građanima. Neovlašteni pristup tim informacijama trebao bi biti spriječen.
• Odgovornost – korisnici sustava moraju biti odgovorni za svoje postupke. Njihove interakcije s osjetljivim sustavima moraju biti zabilježene i povezane s određenim korisnikom.

Neki veliki svjetski gradovi već su krenuli u proces postizanja statusa pametnog grada.

New York je pokrenuo nekoliko inicijativa usmjerenih na razvoj pametnog dijela grada. “Midtown in Motion”, projekt njujorškog odjela za promet, pokrenuo je sustav upravljanja koji je ubrzao putovanje u središnjem dijelu New Yorka za 10%. “LinkNYC” pruža besplatan i brz Wi-Fi, telefonske pozive, punjače za mobilne telefone i pristup gradskim uslugama, kartama i uputama. Ovaj projekt predstavlja jedinstvenu komunikacijsku mrežu (umjesto telefonskih govornica) između Bronx-a, Brooklyna, Manhattana, Queens-a i Staten Islanda. Aplikacija i web stranica “MyNCHA” pružaju vlasnicima nekretnina razne online usluge. Pokrenut 2015. godine, MyNYCHA uključuje usluge poput plaćanja najamnine, organiziranja popravaka, upozorenja na razne kvarove, pregled rasporeda inspekcija…

U Europi, Amsterdam i Kopenhagen su najistaknutiji u području pametnih gradova. Amsterdam je kao projekt pametnog grada započeo 2009. godine s preko 170 projekata. Osim podataka o prometu u stvarnom vremenu, Amsterdam također ima “roboats” (dostavne brodove) i plutajuće samoosnovne sela koja sprječavaju prenapučenost. Kopenhagen, u suradnji s američkim sveučilištem MIT, razvija sustav pametnih bicikala koji će putem svojih senzora slati podatke u stvarnom vremenu administraciji i vozačima, većina kojih se odnosi na gužve u prometu i čist zrak. Kako bi to dodatno poboljšao, u suradnji s Googleom, grad je instalirao opremu za mjerenje zraka u automobilima s pogledom na ulicu kako bi proizveo kartu toplinskih mrlja grada kako bi obavijestio bicikliste i pješake gdje je zrak najčišći i kako bi se planirale rute.

Hrvatska ima Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine, u kojoj velik dio zauzima razvoj pametnih gradova. Iako još nije na razini najpametnijih gradova svijeta, Hrvatska ide u pravom smjeru, iako je potrebno još uložiti u poboljšanje infrastrukture i modernih tehnoloških rješenja.

Zagreb Smart City je strategija za poboljšanje Zagreba, koja se fokusira na učinkovitu, pametnu i transparentnu upravu grada, pametno upravljanje energijom, digitalnu infrastrukturu, upravljanje komunalijama i mnoge druge parametre koji određuju pametan grad. Godine 2007. Rijeka je uvela besplatni Wi-Fi na odabranim lokacijama u gradu, a također su dobili nagradu “Smart city” za praćenje prometa bespilotnim letjelicama. Dubrovnik, kao najveći turistički centar, predstavio je neka rješenja koja olakšavaju život građanima i turistima. Grad uvodi pametni sustav parkiranja – senzori su postavljeni na svim parkiralištima, a ljudi mogu koristiti aplikaciju kako bi pronašli slobodno mjesto. Osim toga, postoji aplikacija koja prati kretanje ljudi u staroj jezgri i predviđa gužve.

Osim velikih gradova, i mala mjesta sudjeluju u svojem napretku prema statusu pametnog grada. Vukovar ima model koji bi nadzirao promet, implementirao pametne semafore i uključivao javnu rasvjetu kada padne mrak. Vrgorac ima aplikaciju koja izravno povezuje lokalne poljoprivrednike i proizvođače s kupcima. Bjelovar je digitalizirao javnu upravu, a Pula je digitalizirala vrtiće, što je omogućilo lakše upise.

Jedan od najpoznatijih, ako ne i najpoznatiji, pametni proizvodi stvoreni u Hrvatskoj svakako je pametna klupa, čiji je izumitelj uvršten na Forbesov popis “30 ispod 30” (30 obećavajućih poduzetnika mlađih od 30 godina). Klupa pruža pristup Wi-Fi mreži, ima bežični punjač za mobilne uređaje i 2 USB priključka, te osvjetljava područje oko sebe LED rasvjetom.

Osim svih dobrih strana pametnih gradova, postoje i loše strane. Neke se već mogu naslutiti iz teksta do sada.

Prva je najjasnija, mogućnost sigurnosnih propusta i gubitak privatnosti. Već sada mnogi aktivisti za ljudska prava bore se protiv agresivnog prikupljanja podataka potrebnih za funkcioniranje pametnog grada. Život bi bio poput onog iz romana “1984” Georgea Orwella, s kamerama na svakom kutu, a svakodnevno prikupljanje podataka o životima građana pomoglo bi vlastima da razumiju svaki aspekt njihovih života, što bi moglo biti prilično loše ako ti podaci padnu u krive ruke.

Još jedan problem bio bi nedostatak informacija i tehnološka nepismenost velikog dijela građana. Ako sami građani nisu svjesni promjena i ne znaju kako ih iskoristiti i tako odigrati svoju ulogu u sustavu pametnog grada, sve inovacije i stotine milijardi uložene u njih bit će uzalud.

Senzori potrebni za rad pametnog grada rade na baterijama. Proizvodnja barem bilijun baterija za uređaje IoT nemoguća je i sigurno loša u dugoročnom smislu zbog svih štetnih učinaka koje proizvodnja baterija ima na okoliš. Neke tehnološke tvrtke već rade na bežičnom prijenosu energije, što bi napajalo uređaje putem radijskih valova. Zvuči kao daleka budućnost? Možda nije tako daleko, ali zasad takvi uređaji još uvijek nisu u upotrebi, pogotovo ne u javnosti.

Pametni gradovi su budućnost, ne tako daleka. Civilizacija napreduje svakog dana i samo je pitanje vremena kada će tehnologija i umjetna inteligencija preuzeti svakodnevne poslove građana pametnih gradova i tako osloboditi još više vremena za kreativnost i umjetnost. Hoće li se to dogoditi za deset ili pedeset godina teško je reći, ali nesumnjivo je da je takva budućnost gotovo sigurna.