Tragovi farmaceutike mogu se pratiti sve do sredine 19. stoljeća. Krajem 19. stoljeća, kada su procesi farmaceutike bili ručni i trebalo je nekoliko ljudi da proizvedu jednu bočicu lijeka. Danas je situacija donekle drugačija, sveprisutna automatizacija također je ušla u područje ljekarne, gdje roboti i sustavi umjetne inteligencije obavljaju 40-50 proizvodnih poslova koji uključuju pakiranje, sortiranje i mnoge druge radnje.
Prednosti automatizacije u farmaceutskoj industriji su brojne – proizvodnja se ubrzava, prostor za ljudske pogreške se smanjuje, omjeri volumena i mase elemenata u lijekovima su precizniji nego ikad prije, pakiranje je preciznije… Ipak, unatoč svim ovim pozitivnim stranama, mnoge farmaceutske tvrtke odgađaju prijelaz na automatski način proizvodnje zbog jednog očitog razloga – jedna proizvodna pogreška može uništiti proizvodnu seriju koja može sadržavati milijune i milijune tableta ili bočica lijekova.
Ako se greška detektira, bit će velikih ekonomskih gubitaka gdje jedna serija proizvodnje može koštati milijune i milijune dolara, eura, funti, odaberite valutu. Ako se greška ne otkrije na vrijeme, moguće su još gore posljedice gdje se neispravni lijekovi stavljaju u zdravstveni sustav, što može predstavljati potencijalni rizik za potrošače.
Međutim, farmaceutska industrija se u posljednjih nekoliko godina sve više usredotočila na prihode, a prihodi generirani rukama ne mogu se mjeriti s onima koje pruža automatski sustav. Sve više farmaceutskih tvornica prelazi na automatske proizvodne sustave kako bi nadoknadile proizvodne troškove i smanjile ih, dok se rizik iz prethodnog odlomka povećava. Automatski sustavi danas su mnogo stabilniji, precizniji, alarmi i upozorenja prijavljuju svaku proizvodnu pogrešku koja se može odmah otkloniti te su mnogo pouzdaniji.
Osim toga, automatizacija pruža veliko olakšanje u logistici i administrativnim poslovima. Dostava lijekova danas je puno lakša zbog automatskih zapisa o proizvodnim serijama, logističke pogreške mogu biti puno lakše primijećene i ispravljene, što omogućuje lijekovima da što brže stignu do ljudi kojima su najpotrebniji.
Međutim, automatizacija u ovoj industriji nikada neće moći potpuno zamijeniti čovjeka, ali u budućnosti će biti potrebna više nego ikada. Razlog je jednostavan – početak proizvodnje personaliziranih lijekova. Danas se svim ljudima s istom dijagnozom još uvijek daju isti lijekovi bez obzira na razlike u genetici, dobi, spolu, razini bolesti, itd. Personalizirani lijekovi još nisu dosegnuli svoj puni potencijal, što će automatski omogućiti sustavi za analizu milijuna individualnih genoma, medicinskih zapisa, obiteljskih bolesti, istraživanje određene vrste bolesti u kratkom vremenu i omogućiti. Ovaj način liječenja mogao bi donijeti najveći pomak u liječenju rijetkih bolesti gdje je personalizirani pristup važniji nego u nekim svakodnevnim bolestima.
Automatizacija ljekarne ima svijetlu budućnost, ali još uvijek mnoge tvrtke nisu odlučile o njihovom uvođenju. Njihove brige su najčešće trošak implementacije, složenost korištenja i prihvaćanje osoblja. Ipak, takvi sustavi su jeftiniji i dostupniji tijekom vremena te su lakši za korištenje, što ih čini privlačnijima svim farmaceutskim tvrtkama, bez obzira na njihovu veličinu.