Desetljećima, od početka znanstvene fantastike u književnosti, filmovima ili TV emisijama, vidimo načine na koje se kuće ljudi mogu automatizirati. Roboti koji obavljaju kućanske poslove ili leteći automobili sposobni da se sami parkiraju još uvijek su u području znanstvene fantastike kao dio svakodnevne kućne opreme, ali mnoge druge stvari više nisu tako nedostižne, dok su neke od njih postale dio svakodnevnog života.
Dobro sam svjestan da ova tema nema blisku povezanost s Autegrom, ljekarnom ili radom koji obavljam, ali zaista je zanimljiva kao istraživačka tema, posebno otkako sam se uselio sam. Nisam otišao dalje od pametnih svjetala, ali želio bih. Mogućnosti koje pametni domovi nude rastu svakog dana. Njihove početke možemo pronaći u ranim godinama 20. stoljeća.
To nije bio pravi početak pametnih domova onakvih kakve ih danas poznajemo, ali u to vrijeme, električni usisavači, hladnjaci, pegle, perilice rublja, tosteri i mnogi drugi kućanski uređaji koji su danas uobičajeni bili su ogroman korak u tom trenutku. 1975. godine stvoren je X10, komunikacijski protokol koji je slao radijske signale frekvencije 120 kHz programabilnim prekidačima. Ti signali omogućili su kontrolu tih električnih uređaja, na primjer kada i kako će raditi.
Od tada, pametni domovi prošli su kroz mnoge nadogradnje. Danas su uglavnom usmjereni na sigurnost, udobnost i “zeleniji” način života. Omogućuju mobilnu kontrolu, automatsko osvjetljenje, kontrolu temperature zraka, obavještavanje vlasnika putem tekstualnih usluga ili e-pošte o situacijama koje se događaju ili s video zapisima kuće/stana/dvorišta.
Neki od pametnih uređaja koji se često mogu vidjeti u današnjim pametnim domovima su:
- Pametni televizori – mogućnost internetske veze gdje vlasnik može gledati filmove, TV emisije ili glazbu po zahtjevu, upravljanje glasom ili gestama.
- Pametna svjetla – svjetla koja se mogu automatizirati, kontrolirati daljinski ili glasom, mogućnost detekcije prisutnosti i kontroliranje razine svjetlosti ovisno o situaciji. Također se mogu kontrolirati uzimajući u obzir razinu dnevnog svjetla u prostoriji.
- Pametni termostati – kontroliranje temperature u prostoriji uzimajući u obzir uvjete vani.
- Pametne sigurnosne kamere – obavještavanje vlasnika čak i kada su daleko.
Mogućnosti su beskrajne – svjetla mogu probuditi vlasnike postupnim povećanjem razine svjetlosti (na primjer, moramo se probuditi u 7 sati, možemo podesiti svjetla da od 6 do 7 sati postupno rastu od 0 do 50%, što simulira izlazak sunca i smatra se zdravim načinom buđenja), zalijevanje travnjaka kad je potrebno, grijanje ručka netom prije nego što vlasnik dođe s posla i tako dalje. S obzirom na sve to, kao i na sve ostalo u svijetu, pametni domovi imaju svoje nedostatke. Mnogi ljudi još uvijek su sumnjičavi prema svim tehnološkim postignućima (samo pogledajte sve uništavanje 5G odašiljača koji su aktualni u vrijeme pisanja) ili se boje tehnologije ili odustaju s pojavom prvog problema koji ne mogu riješiti. Da bi pametni domovi dosegnuli svoj puni potencijal, svi pametni uređaji moraju biti potpuno kompatibilni jedni s drugima, bez obzira na proizvodnu tvrtku, seriju modela ili vrijeme proizvodnje. S obzirom na današnje stanje, specifični protokoli ili standardi još uvijek ne postoje. Još jedna briga je sigurnost podataka. Svi pametni domovi prikupljaju podatke o našim navikama i mogući probijanje u taj sustav čini vlasnike ranjivima. Isključivanje svjetala ili ostavljanje prednjih vrata otključanima samo su neki načini napuštanja doma bez ikakve sigurnosti.
Budućnost pametnih domova teško je predvidjeti. S obzirom na veliku ekonomsku krizu koja je neizbježna, izazvanu pandemijom COVID-19, budućnost ipak treba biti svijetla. U nekom utopijskom svijetu naš će dom moći zakazivati sastanke ovisno o našim obvezama, naručivati dostave lijekova za bolest za koju još ne znamo da je imamo, ali naš dom zna jer je skenirao naše vitalne znakove ujutro, prilagoditi temperaturu tuširanja onako kako volimo. Ali, da bi se dosegnuo taj nivo, potrebno je puno vremena, strpljenja i financijskih ulaganja.